Dan otvorenih srca

Danas sam bila u Zakladi Ana Rukavina kako bi dala krv za Registar krvotvornih matičnih stanica.
Sa radom zaklade sam upoznata od početka,a isto tako sam upoznata i što su to matične stanice.Svi mi imamo matične stanice,ali možda još netko od nas nezna da su one "lijek" koji pomaže oboljelima da ozdrave.Kod nas se ta svijest počela buditi nažalost kada je Ana Rukavina u svojoj borbi za život,tražeći odgovarajućeg donora ispričala svoju priču za novine.Nažalost ona nije dočekala da se nađe odgovarajući donor,preminula je ,a lavina ljudi se pokrenula .Cijela Hrvatska se uključila upisujući se u Registar,financijski ili volontirajući.U mojoj obitelji je tih dana vladalo izvanredno stanje.Moja mama se isto liječi od leukemije i izuzetno je to teško proživljavala.Ja sam tada imala petnaest godina i nisam previše razumjela šta se događa,samo sam se nadala da moja mama neće jednoga dana tražiti donora matičnih stanica i kojeg neće naći.
Danas su mogućnosti liječenja zahvaljujući upravo Zakladi Ana Rukavina puno bolje nego prije,jer je naš Registar,koji broji 37000 članova postao dijelom svijetskog registra.Mnogi ljudski životi su spašeni upravo matičnim stanicama od naših donora.Zvuči gotovo nevjerojatno da negdje u svijetu postoji osoba koja se podudara sa nekom osobom iz naše zemlje i da joj može pomoći da ozdravi.
Isto tako sam fascinirana spoznajom da svi mi zdravi ljudi nosimo "lijek" u sebi i to lijek koji je nama doslovno višak,jer svatko od nas ima previše matičnih stanica i ništa nam se neće dogoditi ako doniramo jedan dio nekome kome će to spasiti život.
Prethodne dvije godine nekako su mi bile potrebne da to sve malo bolje shvatim i evo danas sam postala potencijalna donorica matičnih stanica.U izjavi za Tv sam rekla da je osjećaj fantastičan,a da će još bolji biti ako nekome budem mogla na taj način pomoći.
Za kraj bih samo rekla da u ovo vrijeme darivanja koje je pred nama, da darujemo jednu epruveticu krvi za tipizaciju tkiva za Registar krvotvornih matičnih stanica.

                                                                       sara

sara by princess

Kad sam se odlučila pisati blog,naravno morala sam mu dati naziv.Tu za mene nije bilo dileme,jedini koji se nametnuo sam od sebe kad sam ja u pitanju je bio "princess".Ne zato što se ja smatram nekakvom princezom,ili što tako živim,nego zbog značenja moga imena.Ovo pišem sada,a možda sam trebala u prvom postu.Ime Sara na Hebrejskom(židovskom) jeziku znači "princeza".
To me prati od rođenja,kada su moje roditelje,a kasnije i mene samu,sve do danas ispitivali o porijeklu moga imena i njegovu značenju.
Ime Sara su mi roditelji dali zato što im se sviđalo,a ne zbog njegovog značenja,a nema veze niti sa religijom i Starim zavjetom u kojem piše da se Abrahamova žena zvala Sara.

To sam isto čula sa raznih strana,ali eto ja sam samo Sara,koja ima svoju priču,ispričanu u ranijim postovima.Čak i ova fotografija ne prikazuje klasičnu princezu,niti religijsku,već jednu baš poput mene,koja voli spavati,ali ne na zrnu graška poput one iz bajke.

                                                                     sara

Neke nove Pepeljuge

Danas je već svima poznato koliko žene obožavaju cipele.To se u većini slučajeva odnosi na više različitih modela cipela.Ja sam jedna od tih koja u svojoj kolekciji obuće imam sve vrste,od balerinka,pa do čizama preko koljena.Naravno sve ih obožavam i obuvam ih ovisno o prigodi.
Za prijepodnevni obilazak grada uglavnom su to cipele nižih potpetica,balerinke,tenisice ili gležnjače s potpeticom do šest centimetara.Za neke druge prigode kao što je odlazak u kazalište ili koncert uvijek biram cipele s visokom potpeticom,pripasane odjeći.
Danas imamo na izbor jako puno modela cipela,što me izuzetno veseli,a i cijene su različite pa si svatko od nas može priuštiti svoj model prema mogućnostima ili željama.
Ja volim trendovske,a opet na neki način klasične.Jako mi je važno da izgledaju lijepo,da su fino izrađene i naravno da su udobne za nošenje. Ovo zadnje nije uvijek u skladu sa izgledom cipele,pa se zna dogoditi i pokoji žulj,ali za sad me to nikad nije pokolebalo u kupnji sljedećeg para.Pokazalo se da cijena i brend na žalost ne garantiraju i udobnost,barem ne uvijek .

Početkom godine se na veliko počeo najavljivati povratak cipela sa špic završetkom i tankom potpeticom.To je bio dobar razlog da tokom proljeća i ljeta pronađem nekoliko modela u različitim bojama, da se nađe.Gore na slici su neke od njih,uglavnom u klasičnim bojama.

Uz te  špic s visokom potpeticom  su se našle i prekrasne CLOX crne balerinke o kojima sam već pisala.Baš te cipele su odličan izbor za moderne pepeljuge.Jako su ugodne za nošenje,prekrasno izgledaju,a imaju i sat, tako da uvijek kad smo u njima znamo koliko je sati i kad će ponoć,tojest kad moramo krenuti.

                                         

                                                                  sara